Dvomembranski držač plina

Gasna komora sa dvostrukom membranom je nova vrsta opreme za skladištenje biogasa. Njegov princip se uglavnom zasniva na jedinstvenom strukturnom dizajnu, postizanju skladištenja gasa i balansa pritiska kroz interakciju između unutrašnje i spoljašnje membrane.
Gasna komora sa dvostrukom membranom uglavnom se sastoji od donje membrane, unutrašnje membrane, vanjske membrane, ormarića za kontrolu konstantnog pritiska, sigurnosnog štitnika, ventilatora, inteligentnog digitalnog kontrolera pritiska, itd. Donja membrana se uglavnom koristi za osnovno zaptivanje kako bi se postigla prevencija korozije i curenja koje tradicionalna infrastruktura ne može postići; unutrašnja membrana izoluje uskladišteni gas od spoljne membrane i reguliše pritisak gasa; vanjska membrana i unutrašnja membrana formiraju komoru za regulaciju pritiska, omogućavajući da se plin u unutrašnjoj membrani održava na konstantnom pritisku i štiti unutrašnju membranu; rubovi vanjske membrane i unutarnje membrane ili otvor rezervoara za fermentaciju povezani su kao omotač plinske komore kako bi se zaštitila unutarnja membrana i održao pritisak unutar plinske komore konstantnim.

Donja membrana i vanjska membrana zajedno čine zatvoreni prostor za skladištenje plina. Kada se uskladišteni plin poveća, ventil za disanje oslobađa regulacijski zrak kako bi ispustio određenu količinu plina. Kada se gas uskladišten u unutrašnjoj membrani smanji, kontrolni uređaj ubrizgava regulacioni vazduh kako bi uravnotežio pritisak unutar gasne komore i stabilizovao pritisak vanjske membrane. Donji ulaz i izlaz služe i kao drenažni otvori, a drenažni uređaji se postavljaju na donjem dijelu cjevovoda.
Mehanizam ravnoteže pritiska
Gasna komora sa dvostrukom membranom postiže balans pritiska regulacijom zapremine ubrizganog vazduha u zatvorenom prostoru formiranom od unutrašnje i spoljašnje membrane. Između unutrašnje membrane i donje membrane formira se podesivi gas{1}}nepropusni prostor koji se koristi za skladištenje biogasa. Vanjska i unutrašnja membrana osiguravaju konstantan pritisak skladištenja kroz puhalo. Kada se zapremina gasa u unutrašnjoj membrani smanji, vanjska membrana prima vazduh kroz puhalo kako bi se održao projektovani pritisak gasa u unutrašnjoj membrani; kada se zapremina gasa poveća, unutrašnja membrana se normalno širi, a višak vazduha u spoljnoj membrani se ispušta kroz sigurnosni ventil kako bi pritisak gasa uvek bio na zahtevanom projektovanom pritisku.

1. Biogas projekti i tretman otpada za stoku i perad

Ovo je najtipičniji scenario primjene dvostrukog-membranskog spremnika za plin. Stajnjak i drugi otpad koji nastaju na farmama svinja, farmi goveda, itd. podliježu anaerobnoj fermentaciji za proizvodnju bioplina. Dvostruki-membranski rezervoar za skladištenje gasa koristi se za skladištenje ovog biogasa, koji se može koristiti za proizvodnju električne energije, grijanje ili za sagorijevanje u kotlovima, postižući recikliranje resursa. na primjer:

Farma svinja pretvara biogas proizveden iz stajnjaka u električnu energiju za samoodrživost, čime se smanjuju troškovi energije.

U projektu iskorišćavanja resursa stočnog i živinskog stajnjaka, dvostruko{0}}membranski rezervoar za skladištenje gasa se široko koristi kao ključna oprema za skladištenje.

2. Industrijske otpadne vode i postrojenja za tretman otpadnih voda

U industrijama kao što su proizvodnja papira, prerada hrane i hemijska proizvodnja, tokom tretmana otpadnih voda stvara se velika količina biogasa. Dvostruki-membranski rezervoar za skladištenje gasa može efikasno sakupljati i skladištiti ove gasove, koji se zatim mogu koristiti za naknadni oporavak toplotne energije ili proizvodnju energije.

Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ga takođe mogu koristiti za balans pritiska i puferovanje gasa sistema za aeraciju.

3. Obnovljiva energija i skladištenje energije vodonika

Sa razvojem zelene energije, dvostruki-membranski rezervoar za skladištenje gasa se takođe koristi za skladištenje gasa u novim energetskim sistemima:

Skladištenje vodika proizvedenog elektrolizom vode iz solarne energije ili energije vjetra kako bi se postiglo raspoređivanje energije u vremenskim periodima.

Kao privremeno skladište u sistemu za uklanjanje pikova prirodnog gasa, reguliše fluktuacije ponude i potražnje.